Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.664 članka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Mary Wollstonecraft Shelley

Mary Wollstonecraft Shelley (rođena Godwin; London, 30. kolovoza 1797. – London, 1. veljače 1851.) bila je engleska književnica. Najpoznatija je kao autorica gotičkoga romana Frankenstein; or, The Modern Prometheus (1818.), koji se smatra jednim od prvih djela znanstvene fantastike. Također se bavila uređivanjem i promicanjem radova romantičkoga pjesnika i filozofa Percyja Bysshea Shelleyja, svoga supruga. Bila je kći političkoga filozofa Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, filozofkinje i feminističke aktivistice.

Majka joj je umrla 11 dana nakon što ju je rodila. Odgojio ju je otac, koji joj je pružio neformalno, ali bogato obrazovanje. Pritom ju je poticao i na usvajanje vlastitih anarhističkih ideja i teorija. Kada je imala četiri godine, oženio se susjedom Mary Jane Clairmont, s kojom je imala buran odnos.

Kako je njezin otac okupljao oko sebe svoje političke istomišljenike, tako je i sama dolazila u doticaj s njima, pa je upoznala Percyja Shelleyja i s njime započela romantični odnos 1814. godine, iako je bio oženjen. To su ljeto zajedno s Marynom polusestrom Claire Clairmont odbjegli u Francusku i putovali Europom. Po povratku u Englesku Mary je bila trudna s Percyjevim djetetom. Iduće su se dvije godine suočavali s društvenom osudom i neprestanim dugovanjima, a pretrpjeli su i smrt kćeri nedonoščeta. Vjenčali su se kasne 1816. godine, nakon samoubojstva Shelleyjeve supruge Harriet.

Recentno istaknuti: EHF Euro 2026. · Ningen Shikkaku · Vargtimmen

Cijeli članak

486 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?

Razgovor

Aktualni događaji

Dara

17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – Odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu DINUM objavio da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1550. – Švedski kralj Gustav I osnovao je Helsinki, današnji glavni grad Finske, koji je tada pripadao Švedskoj.
1560. – Prema tradicionalnoj predaji, u sukobu kod Okehazame Oda Nobunaga je, s 3,000 vojnika, porazio Imagawu Yoshimota s 40,000 vojnika, što se smatra početkom ujedinjenja Japana.
1890. – Rodio se austrijski ekspresionist Egon Schiele, kontroverzni slikar poznat po svojoj specifičnoj stilizaciji i estetici.
1929. – Rodila se Anne Frank (na slici), nizozemska Židovka čija je smrt u sklopu Holokausta postala globalni simbol nacističkog terora.
1991. – Na prvim demokratskim predsjedničkim izborima održanim u Rusiji, Boris Jeljcin porazio je komunističkog kandidata Nikolaja Rižkova.Ostali događaji: 11. juna · 12. juna · 13. juna

Cijeli članak

Slika sedmice

Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica razvijala je u međuratnom periodu malu, ali modernu flotu namijenjenu djelovanju na Jadranu i u širem Sredozemlju. Među njenim najvažnijim jedinicama bili su razarači: brzi ratni brodovi namijenjeni pratnji, torpednim napadima, polaganju mina i zaštiti pomorskih komunikacija.

Na fotografiji su prikazani razarači Dubrovnik i Beograd u Boki kotorskoj. Dubrovnik je izgrađen početkom 1930-ih kao vođa flotile, dok je Beograd bio vodeći brod kasnije klase manjih razarača, namijenjene djelovanju u diviziji predvođenoj Dubrovnikom.

Nakon invazije Sila Osovine na Jugoslaviju i okupacije koja je uslijedila, oba broda zarobile su talijanske snage u Boki kotorskoj. U talijanskoj službi Dubrovnik je preimenovan u Premuda, a Beograd u Sebenico. Nakon kapitulacije Italije 1943. oba su broda preuzele njemačke snage. Dubrovnik je kao njemački brod TA32 potopljen 24. aprila 1945. kod Genove, dok je Beograd kao TA43 potopljen ili samopotopljen između 30. aprila i 1. maja 1945. u Trstu.

Izvor: Bundesarchiv, fotograf Arndt, 1941.

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.608.764 članka, od čega je 461.664 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 363.135 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održalo takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikifunkcije
Katalog kompjuterskih funkcija
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik