Britanski Kamerun – Wikipedija / Википедија

Britanski Kamerun
British Cameroons

Kolonija Britanskiog Carstva

[[Njemački Kamerun|←]]

1922. – 1961.

[[Nigerija|→]]

[[Kamerun|→]]


Zastava	Grb

Karta Britanskiog Kameruna

Glavni grad

Buéa

Jezik/ci

engleski, bantu jezici

Vlada

kolonija

Historija

Imperijalizam

• Podjela Kameruna

20. jul 1920.

• Ujedinjenje sa Nigerijom i Kamerunom

1. oktobar 1961.

Površina

89.526 km² (34.566 mi² )

Britanski Kamerun (engleski: British Cameroons) bila je kolonija Britanskiog Carstva u Centralnoj Africi koja je egzistirala od 1922. do 1961. ^[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Nukleus britanske kolonizacije bio je dolazak baptističkih misionara 1845.^[2]

Za Prvog svjetskog rata udružene snage francusko-britanske snage su još 1916. okupirale su Njemački Kamerun.^[2]

Podjelom interesnih sfera između Francuske i Velike Britanije 1919. veći dio te kolonije dospio je pod vlast Francuske, a manji, zapadni pod vlast Velike Britanije. To je bio uski pojas zemlje duž granice sa Nigerijom koji je dijelila rijeka Benue. Zbog tog je kolonija administrativno podjeljena na dvije regije Sjverni i Južni Kamerun.^[1]

Britanija je ispočetka vladala tom kolonijom kao dijelom svoje Kolonije Nigerije, sve do 1922. kad je dobila mandat od Lige naroda da vlada tim krajem.^[2]

Dotadašnje njemačke plantaže su ujedinjene u paradržavnu Kamerunsku razvojnu korporaciju koja je postala baza ekonomije. Razvoj se dogodio u poljoprivredi, naročito u kasnijim godinama britanske vladavine. Proizvodnja kakaa, kave i banana brzo je rasla.^[1]

Nakon Drugog svjetskog rata 1946. Britanski Kamerun je postao zemlja pod starateljstvom Ujedinjenih Naroda, ali je uprava bila i nadalje u rukama dotadašnjeg mandatara.^[2]

Za razliku od Francuske koja je provodila politiku asimilacije, britanska kolonijalna vlast provodila je politiku indirektne vladavine. U praksi je to značilo da su Britanci odlučivali o ekonomiji, vanskoj i unutrašnjoj politici, a domorocima je prepuštena lokalna samouprva.^[2]

Od 1954 ima i vlastitu vladu a od 1958.i premijera.^[2]

Odlukom Ujedinjenih Naroda iz 1955. za Britanski Kamerun planiran je referendum - 1961. na kom su se stanovnici trebali odlučiti o svojoj daljnjoj sudbini. Regija Sjever odlučila je 11. marta da postane dio Nigerije, a Regija Jug 1. oktobra da postane dio Republike Kamerun (današnja Regija Jugozapad.^[3]

Izvori

[uredi | uredi kod]

1 2 3 „British Cameroons (1916–61) and French Cameroun (1916–60)” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 5.07.2025.
1 2 3 4 5 6 „History” (francuski). Cameroun Web. Pristupljeno 5.07.2025.
↑ „Kamerun” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK). Pristupljeno 5.07.2025..

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: Britanski Kamerun.

Kamerun (sh)

Britansko Carstvo

Legenda: Aktualni posjed; Bivši posjed; * Sada komonveltsko kraljevstvo; Sada članica Commonwealtha

p r u Evropa
1542–1800 Kraljevina Irska (pripojeno UK) 1708–1757, 1763–1782 i 1798–1802 Minorca od 1713 Gibraltar 1800–1813 Malta (protektorat) 1813–1964 Malta (kolonija) 1807–1890 Heligoland 1809–1864 Jonski otoci 1878–1960 Kipar 1921–1937 Irska Slobodna Država

Sjeverna Amerika

XVII. vijek i ranije		XVIII. vijek	XIX. i XX. vijek

1579 Novi Albion XVI. v.–1880 Britanski arktički teritoriji 1583–1907 Newfoundland 1605–1979 *Sveta Lucija 1607–1776 Virginia Since 1619 Bermuda 1620–1691 Plymouth 1623–1883 Saint Kitts 1624–1966 *Barbados 1625–1650 Saint Croix 1627–1979 *Sveti Vincent i Grenadini 1628–1883 Nevis 1629–1691 Massachusetts-Bay 1632–1776 Maryland since 1632 Montserrat 1632–1860 Antigva 1635–1644 Saybrook 1636–1776 Connecticut 1636–1776 Rhode Island 1637–1662 New Haven	1643–1860 Zaljevski otoci od 1650 Angvila 1655–1850 Obala komaraca 1655–1962 *Jamajka 1663–1712 Carolina 1664–1776 New-York 1665–1674 i 1702–1776 New-Jersey od 1666 Djevičanski otoci od 1670 Kajmanski otoci 1670–1973 *Bahami 1670–1870 Rupertova zemlja 1671–1816 Zavjetrinski otoci 1674–1702 Istočni Jersey 1674–1702 Zapadni Jersey 1680–1776 New Hampshire 1681–1776 Pennsylvania 1686–1689 Nova Engleska 1691–1776 Massachusetts-Bay	1701–1776 Delaware 1712–1776 North-Carolina 1712–1776 South-Carolina 1713–1867 Nova-Scotia 1733–1776 Georgia 1754–1820 Cape Breton 1762–1974 *Grenada 1763–1978 Dominika 1763–1873 Otok Princa Edwarda 1763–1791 Quebec 1763–1783 Istočna Florida 1763–1783 Zapadna Florida 1784–1867 New Brunswick 1791–1841 Donja Kanada 1791–1841 Gornja Kanada od 1799 otoci Turks i Caicos	1818–1846 Distrikt Columbia/Teritorij Oregon¹ 1833–1960 Privjetrinski otoci 1833–1960 Zavjetrinski otoci 1841–1867 Kanada 1843 Pauletova afera 1849–1866 otok Vancouver 1853–1863 Otoci Kraljice Charlotte 1858–1866 Britanska Kolumbija 1859–1870 Sjeverozapadni teritorij 1860–1981 *Britanska Antigva i Barbuda 1862–1863 Stickeen 1866–1871 Britanska Kolumbija 1867–1931 *Dominion Kanada² 1871–1964 Honduras 1882–1983 *Saint Kitts i Nevis 1889–1962 Trinidad i Tobago 1907–1949 Newfoundland³ 1958–1962 Federacija Zapadnih Indija 1967–1983 Pridružene države Zapadnih Indija

1. Zajednička okupacija sa Sjedinjenim Državama.
2. Godine 1931., Kanada i ostali britanski dominioni dobili su samoupravu temeljem Westminsterskog statuta. Vidi: Etimologija Kanade.
3. Odrekli se samouprave 1934. godine, ali su de iure ostali dominion do pridruženja Kanadi 1949. godine.

p r u Južna Amerika
1631–1641 otok Providence 1651–1667 Willoughbyland 1670–1688 Sveti Andrija i arhipelag Providence⁴ 1831–1966 Gvajana od 1833 Falklandski otoci⁵ od 1908 Južna Georgia i arhipelag Južni Sandwich⁵
4. Danas kolumbijski departman. 5. Okupirani od strane Argentine tokom Falklandskog rata (travanj – lipanj 1982.).

Afrika

XVII. i XVIII. vijek	XIX. vijek		XX. vijek

od 1658 Sveta Helena¹⁴ 1792–1961 Sijera Leone 1795–1803 Rt dobre nade	od 1815 Ascension¹⁴ od 1816 Tristan da Cunha¹⁴ 1806–1910 Rt dobre nade 1807–1808 Madeira 1810–1968 Mauricijus 1816–1965 Gambija 1856–1910 Natal 1862–1906 Lagos 1868–1966 Basuto 1874–1957 Zlatna Obala 1882–1922 Egipat	1884–1900 Obala Nigera 1884–1966 Bečuana 1884–1960 Somaliland 1887–1897 Zululand 1890–1962 Uganda 1890–1963 Zanzibar 1891–1964 Njasa 1891–1907 Centralna Afrika 1893–1968 Svazi 1895–1920 Istočna Afrika 1899–1956 Sudan	1900–1914 Sjeverna Nigerija 1900–1914 Južna Nigerija 1900–1910 Oranje 1900–1910 Transvaal 1903–1976 Sejšeli 1910–1931 Južna Afrika 1914–1960 Nigerija 1915–1931 Jugozapadna Afrika 1919–1961 Kamerun⁶ 1920–1963 Kenija 1922–1961 Tanganjika⁶ 1923–1965 i 1979–1980 Južna Rodezija⁷ 1924–1964 Sjeverna Rodezija

6. Mandat Lige naroda.
7. Samoupravna Južna Rodezija jednostrano je proglasila nezavisnost tokom 1965. godine (kao Rodezija) i nastavila postojati kao nepriznata država do sporazuma iz Lancaster Housea iz 1979. godine. Nakon što mu je priznata nezavisnost, Zimbabve je bio član Commonwealtha do povlačenja 2003. godine.

Azija

XVII. i XVIII. vijek	XIX. vijek		XX. vijek

1685–1824 Bencoolen 1702–1705 Pulo Condore 1757–1947 Bengal 1762–1764 Manila i Cavite 1781–1784 i 1795–1819 Padang 1786–1946 Penang 1795–1948 Cejlon 1796–1965 Maldivi	1811–1816 Java 1812–1824 Banka i Billiton 1819–1826 Malaja 1824–1948 Burma 1826–1946 Tjesnačka naselja 1839–1967 Aden 1839–1842 Afganistan 1841–1997 Hong Kong 1841–1946 Sarawak 1848–1946 Labuan 1858–1947 Indija 1874–1963 Borneo	1879–1919 Afganistan (protektorat) 1882–1963 Sjeverni Borneo 1885–1946 Nefederirane Malajske Države 1888–1984 Brunej 1891–1971 Muscat i Oman 1892–1971 Mirovne Države 1895–1946 Federacija Malajskih Država 1898–1930 Weihai 1878–1960 Kipar	1907–1949 Butan (protektorat) 1918–1961 Kuvajt 1920–1932 Mezopotamija⁸ 1921–1946 Transjordan⁸ 1923–1948 Palestina⁸ 1945–1946 Južni Vijetnam 1946–1963 Sjeverni Borneo 1946–1963 Sarawak 1946–1963 Singapur 1946–1948 Malajska Unija 1948–1957 Malajska Federacija od 1960 Akrotiri i Dhekelia (ranije dio Kipra) od 1965 Britanski teritorij Indijskog oceana (ranije dio Mauricijusa i Sejšela)

⁸ Mandat Lige naroda. Mandat za Irak nije stupio na snagu te ga je zamijeno Anglo-irački sporazum.

Oceanija

XVIII. i XIX. vijek		XX. vijek

1788–1901 Novi Južni Wales 1803–1901 Van Diemenova zemlja/Tasmanija 1807–1863 Aucklandski otoci⁹ 1824–1980 Novi Hebridi 1824–1901 Queensland 1829–1901 Swan/Zapadna Australija 1836–1901 Južna Australija od 1838 Pitcairnovi otoci	1841–1907 Novi Zeland 1846-1847 Sjeverna Australija 1851–1901 Victoria 1874–1970 Fidži 1877–1976 Zapadnopacifički teritoriji 1884–1949 Papua 1888–1901 Rarotonga/Cookovi Otoci⁹ 1889–1948 Unijski otoci⁹ 1892–1979 Gilbertovi i Elliceovi otoci¹¹ 1893–1978 Solomonski Otoci¹²	1900–1970 Tonga 1900–1974 Niue⁹ 1901–1942 *Australija 1907–1947 *Novi Zeland 1914–1962 Samoa 1919–1942 i 1945–1968 Nauru 1919–1949 Nova Gvineja 1949–1975 Papua i Nova Gvineja¹³

9. Danas dio *novozelandskog kraljevstva.
10. Suspendirana članica.
11. Danas Kiribati i *Tuvalu.
12. Danas *Solomonski Otoci.
13. Danas *Papua Nova Gvineja.

p r u Antarktik i južni Atlantik
od 1658 Sveta Helena¹⁴ od 1815 Ascension¹⁴ od 1816 Tristan da Cunha¹⁴ od 1908 Britanski antarktički teritorij¹⁵ 1841–1933 Australijski antarktički teritorij (prepušteno Australjisokm Commonwealthu) 1841–1947 Rossov zavisni teritorij (prepušteno novozelandskm kraljevstvu)
14. Od 2009. dio teritorija Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha; otoci Ascension (1922–) i Tristan da Cunha (1938–) su ranije bili zavisni teritoriji u sklopu Svete Helene. 15. Oba teritorija stečena 1908.; teritoriji službeno formirani 1962. (antarktički teritorij) i 1985. (Južna Georgia i arhipelag Južni Sandwich).