Emirat Adamawa
| Emirat Adamawa | ||||
|---|---|---|---|---|
| Laamorde Adamaawa | ||||
| ||||
Karta Kalifata Sokoto s pozicijom Emirat Adamawa (desno) | ||||
| Glavni grad | Yola (od 1841.) | |||
| Jezici | ||||
| fulanski | ||||
| Religija | ||||
| Sunitski islam | ||||
| Vladavina | ||||
| Modibo Adama | 1809. – 1847. (prvi) | |||
| Zubeiru | 1890. – 1901. (posljednji) | |||
| Povijest | ||||
| ||||
| Površina | ||||
| oko.90 650 – 103.600 km2 | ||||
Emirat Adamawa (fulanski: Laamorde Adamaawa) bio je vazalni dio Kalifata Sokoto koji je postojao od 1809. do 1903. Ime je dobio po osnivaču i prvom emiru Modibo Adamu.[1]
Po usmenoj predaji Modibo Adama, porijeklom iz regije Gurin (danas malo selo), samoinicijativno je 1806. došao do Usmana dan Fodija, idejnog začetnika Fulanskog džihada i od njega osobno dobio zelenu zastavu da povede džihad u svom rodnom kraju.[1]
Sljedećih godina Adama je osvojio mnoge zemlje i pokorio brojna plemena. Svoju prijestolnicu preselio je 1838. u Ribadu, a nakon tog 1839. u Njoboliyo. Na kraju je oko 1841. godine smjestio u Yolu na obalama rijeke Benue.[2] U njoj je i umro 1848.
Emirat je propao širenjem njemačkog i britanskog kolonijalnog carstva, ali su njegovi nasljedni emiri nastavili formalno vladati u Nigeriji sve do danas.[1]
Emirat se prostirao po Fombini, kraju koji danas otprilike odgovara saveznim državama; Adamawa i Taraba na sjeveru Nigerije, i sjevernim regijama Kameruna; Daleki sjever, Sjever i Adamawa, uz manje dijelove Čada i Srednjoafričke Republike.[2]
Površina emirata iznosila je između 90.650 i 103.600 km², ali je stanovništvo bilo malobrojno. Po nekim procjenama, krajem 19. stoljeća robovi su činili oko 50 % stanovništva tog emirata, u kom su vladali Fulani.[2]
- 1 2 3 Emirate of Adamawa (engleski). Adamawa State. Pristupljeno 25. svibnja 2026.
- 1 2 3 Emirate Adamawa (engleski). History Atlas. Pristupljeno 25. svibnja 2026.
| Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Emirat Adamawa |
