Idi na sadržaj

Prilozi

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Iz dijagrama se vidi da su prilozi kad, gdje i kako među riječima koje najčešće uvode relativnu rečenicu[1]

Prilozi su, u bosanskom jeziku, nesamostalne i donekle promjenjive riječi koje se prilažu drugim riječima (najčešće glagolima, pridjevima, imenicama i drugim prilozima) kako bi ih bliže opisali.[2] Koriste se i za izražavanje pitanja.[3] A mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice.[1] U prvom i drugom dijelu Gramatike bosanskoga jezika za srednje škole iz 1890., u kojima se opisuje nauka o glasovima i oblicima, prilozi su opisani kao "čestice, koje pobliže označuju pridjeve i glagole".[4] Ako se prilog nalazi u rečenici, može se nazvati i "priloškom ili adverbijalnom odredbom" koja označava vrijeme (uskoro, nedavno, uvijek), način (brzo, temeljito, s lakoćom), mjesto (ovdje, tamo, u blizini), količinu (manje, više, sve, nekoliko) i uzrok (zbog, uslijed, radi, zahvaljujući).[2][5] Prilozi, ako su promjenjivi, imaju oblike komparacije. Po značenju se dijele na:

  • atributivne, koji označavaju svojstva, osobine i način vršenja radnje; i
  • adverbijalne, koji označavaju mjesto, vrijeme, uzrok i namjeru

Prilozi potpuno definišu glagole ukazujući na razliku u načinu, mjestu i vremenu; npr. Mi smo vani (mjesto); Obrisao sam pod temeljito (način); Sutra ćemo obići mojeg brata (vrijeme). Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost koriste se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko je najučestaliji prilog tu.[6] Prilozi koji stoje uz glagole također mogu određivati još uzrok (Sporo je hodao) i količinu (Ovaj put su radili više).

Ako se nalaze uz pridjev ili drugi prilog, prilozi mogu imati stepen osobine koja se označava pridjevom ili prilogom (Bila sam potpuno spremna. - Ostao je sasvim iznenađen. - Pisat će vrlo rado.).

Uz imenice i imeničke zamjenice prilozi opisuju količinu onoga što imenica ili zamjenica označava (Ostalo je malo hrane. - Mnogo nas je došlo.).

Komparaciju mogu imati priloške odredbe za način, količinu, mjesto i vrijeme. To su često prilozi koji imaju isti oblik kao pridjevi srednjeg roda, često se razlikujući od pridjeva po akcentu. Takvi prilozi imaju tri oblika: pozitiv, komparativ i superlativ.[2]

Prilozi nastaju od riječi punog značenja i njihovih sintagmi, od drugih priloga i stapanjem veza prijedloga s nepromjenjivim riječima. Stoga možemo razlikovati prave (čije značenje ne možemo povezati sa značenjem i osnovom neke druge riječi) i neprave (koji nastaju od drugih vrsta riječi).[2] Nepravi su prilozi nastali:

  • od imenica - npr. sutra, večeras, stazom
  • od pridjeva - npr. ljepše, daleko, uzbudljivo, brzo, prijateljski
  • od zamjenica - npr. tamo, nešto, onako
  • od brojeva - npr. tri puta, četiri, petnaest, drugi
  • od glagola - npr. tiho, svesrdno; i
  • od priloga - npr. djelomično, napamet, unazad

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Kordić, Snježana (1995). "Priložni relativizatori". Relativna rečenica (PDF). Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. str. 225–259. ISBN 953-6050-04-8. SSRN 3460911. Arhivirano s originala (PDF), 14. 2. 2021. Pristupljeno 13. 10. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. 1 2 3 4 Jahić, Dževad; Palić, Ismail; Halilović, Senahid (2000). Gramatika bosanskog jezika. Zenica. str. 295–297.
  3. Kordić, Snježana (2004). "Prilozi gd(j)e, kamo, kuda" (PDF). u Okuka, Miloš; Schweier, Ulrich (ured.). Germano-Slavistische Beiträge: Festschrift für Peter Rehder zum 65. Geburtstag. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 21. München: Otto Sagner. str. 113. ISBN 3-87690-874-4. SSRN 3437881. Arhivirano s originala (PDF), 3. 3. 2016. Pristupljeno 30. 3. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Sarajevo. 1890. str. 125.
  5. Džanko, Muhidin. "Osnovi gramatike bosanskog jezika". Academia. Pristupljeno 3. 8. 2025.
  6. Kordić, Snježana (2003). "Prilozi ovd(j)e/tu/ond(j)e, ovamo/tamo/onamo, ovuda/tuda/onuda" (PDF). Južnoslovenski filolog. 59: 81. ISSN 0350-185X. SSRN 3441325. Arhivirano s originala (PDF), 21. 9. 2013. Pristupljeno 14. 5. 2006. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)